Nobelovu nagradu za fiziku 2016., dijele trojica američkih znanstvenika David J. Thouless, F. Duncan M. Haldane i J. Michael Kosterlitz. Nagrada im je dodijeljena za značajne doprinose u teorijskom razumijevanju egzotičnih stanja materije što je omogućilo razumijevanje i razvoj novih materijala. Poznato je da materija može postojati u raznim stanjima, konkretno običnu vodu možemo naći u krutom (led), tekućem i plinovitom stanju (vodena para). Prijelaz iz jednog stanja u drugo kontroliran je temperaturom. No, na izrazito niskim temperaturama (bliskim apsolutnoj nuli -273.15 C) javljaju se neobična stanja materije koja se odražavaju u makroskopskim svojstvima iako je njihovo porijeklo kvantne prirode. Da bi premostili jaz između kvantog svijeta i makroskopskih svojstava trojica laureata su koristila/razvila napredne matematičke metode u čijoj srži se nalazi topologija. U fizici nije neobično da se na vrlo niskim temperaturama opažaju nova vrlo zanimljiva i neobična svojstva materije, no konkretni problemi kojima su se bavili laureati su se dodatno ograničili na materiju koja je ograničena na dvije ili čak na samo jednu (Haldane) dimenziju što je rezultiralo predviđanjem, u ono doba nevjerojatnih, svojstava materije. Sva ta svojstva su opažena i eksperimentalno. Danas veliki značaj njihovog otkrića leži u tome da su objašnjenja i razumijevanje topoloških svojstava materije doveli do silnog razvoja istraživanja materijala sa neobičnim topološkim svojstvima (topološki izolatori, supravodiči itd.) od kojih se očekuje bitan napredak u područjima elektronike (spintronike), supravodiča, kvantnih računala i slično. Zahvaljujući takvim smjerovima istraživanja - fizika kondenzirane materije je danas jedno od najživljih područja istraživanja u fizici.
展开▼
